Kako nastaje duga

Kako nastaje duga

Kako nastaje duga i od čega se sastoji

Duga spada u jedan od prekrasnih prirodnih fenomena. U skandinavskoj mitologiji duga je bila plameni most koji je povezivao ljude i bogove, dok se prema slavenskim verovanjima smatralo da je duga put kojim anđeli sa neba skupljaju vodu iz reka i izlivaju je oblake koja bi odatle dolazila kao kiša i dala život ljudima, biljkama i životinjama. Danas ne postoji osoba koju nije zadivila ova neobična pojava. Iako su naučnici već objasnili kako nastaje duga, vrlo često želimo se podsetiti odgovora na ovo pitanja. Nesporno je da mnogi ljudi doživljaju radost i oduševljenje kada se duga pojavi na nebu. Ovaj višebojni luk često nas navodi na razmišljanje o njenoj ulozi. Kako nastaje duga? Duga predstavlja najpoznatiji spektar boja na nebeskom svodu koji se javlja nakon kiše, dok na nebu sija sunce. Kako se odvija ovaj proces? Kada padne kiša, u vazduhu ima puno sitnih kapi vode, a svaka od njih je poput male prizme. Nakon što sunčeva svetlost prođe kroz ove kišne kapi boje se u njima prelamaju. Ovaj fenomen je uzrokovan interakcijom sunčevih zraka i kapljica vode, što stvara zanimljiv višebojni luk na nebeskom svodu.

Kako nastaje duga i zašto se pojavljuje

Objašnjenje oko toga kako nastaje duga je uvek zanimljivo. Ovaj prirodni fenomen vekovima je budio znatiželju celog čovečanstva. Već u davnim vremenima grčki filozof inaučnik Aristotel pokušao je objasniti nastanak duge. No, pravi razlog pojave duge na nebu detaljno je objasnio Marcus Antonius de Dominis 1611. godine. Iako je on objasnio da se duga na nebu pojavljuje kao rezultat prelamanja svetlosti na površini kišnih kapi, njegov eksperiment bio je neuspešan. Prvi naučnik koji je izveo proračune kako nastaje duga je sproveo Rene Descartes 1637. godine. On je koristio staklenu kuglu koja je bila napunjena vodom čime je mogao zamisliti na koji način se sunčevi zraci prelamaju u kišnoj kapi i postaju vidljivi u različitim bojama. Njegovu teoriju je nadopunio Isaac Newton 1672. godine dokazavši da se kroz prizmu propuštaju odgovarajuću sunčevi zraci stvarajući spektar boja. U početku on je prepoznao samo pet boja, ali kasnije je dodao još dve boje na osnovni spektar.

Kako nastaje duga i zašto ima nekoliko boja

Duga je sama po sebi jedna od najlepših prirodnih pojava koju mnogi posmatraju sa velikim oduševljenjem. Kako nastaje duga i zašto ima nekoliko boja? Dugine boje nastaju tako što se što se sunčeva svetlost reflektuje i raspršuje u vodene kapi u atmosferi. Mnogi koji posmatraju dugu imaju utisak da im je duga blizu ili daleko, ali ovaj fenomen se ne nalazi na određenom mestu. Naime, izgled duge i položaj gde se nalazi zavisi od toga odakle je osoba posmatra, u odnosi na smer sunčeve svetlosti. Prema tome, duga predstavlja optički fenomen koji je uzrokovan sunčevom svetlošću i kapljicama vode. Osim pitanja kako nastaje duga, mnogi se pitaju kojim redosledom se javlja spektar sedam boja. Blistajuće jarke boje veličanstvene duge na nebu su crvena, narandžasta, žuta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Svaka boja ma svoju valnu dužinu, a kao primer možemo videti da crvena ima najdužu valnu dužinu, a ljubičasta najkraću. Duga je prikazana kao deo luka, a puni krug se jedino može videti sa velike visine i u idealnim uslovima. Deo ovog kruga možemo videti kada su lepi vremenski uslovi.
Tagovi:

No Results Found

The page you requested could not be found. Try refining your search, or use the navigation above to locate the post.